„Vojvođanski agrar“ – web portal o poljoprivredi

Udruženja žena iz Grebenca i Vračev Gaja primer čuvanja narodne tradicije

BELA CRKVA – Zahvaljujući ženama koje su odlučile da promene svoju svakodnevnicu, aktiviraju lokalnu zajednicu i vrate sela na turističku mapu Srbije u opštini Bela Crkva osnovano je devet udruženja žena.

Misija udruženja žena je povećenje uloge žena u svim segmentima društvene zajednice i njihovo aktivno učešće u razvoju lokalne sredine. Pored udruženja žena u Beloj Crkvi, žene su se udružile u skoro svim naseljenim mestima ove južnobantaske opštine.

Značaj udruženja žena u čuvanju tradicije, kulture i običaja, prepoznat je od strane lokalne smouprave Opštine Bela Crkva u vidu pružanja finansijske i moralne podrške.

 

 

“Do nedavno i ja sam bila predsednica udruženja žena “Trešnjar” u Kaluđerovu i znam koliko aktivnosti udruženja žena na selu doprinose oživljavanju malih sredina, očuvanju tradicionalne radinosti i promociji turizma našeg kraja. Lokalna samouprava opštine Bela Crkva je uvek tu da pruži podršku udruženjima žena i manifestacijama koje one organizuju. Kroz godišnji konkurs opština Bela Crkva srazmerno aktivnostima dodeljuje finansijska sredstva udruženjima žena. Određene manifestacije koje su tokom letnje sezone udruženja žena rade u saradnji sa Turističkom organizacijom opštine Bela Crkva i Centrom za kulturu. Naš narod ima bogatu tradiciju i kulturno nasleđe, koje moramo da sačuvamo i prenesemo budućim generacijima”, istakla je Tatjana Kokar, predsednica opštine Bela Crkva.

Udruženje žena „Grebenački miraz“ osnovano je 2019. godine i za kratak vremenski period postalo je poznato i prepoznatljivo kao udruženje koje neguje rumunsku narodnu tradiciju i recepte svojih baka, ne samo u lokalnoj zajednici nego i šire.

 

Uz pomoć i podršku lokalne samouprave opštine Bela Crkva, otvorena je Etno kuća u Grebencu. Etno postavka udruženja žena „Grebanački miraz“ veoma je važna u daljem očuvanju i unapređenju rumunske kulturne baštine i u osnaživanju žena u seoskim sredinama.

 

Etno kuća u Grebencu (Foto: T.G.)

“Naš najznačajniji projekat koji smo realizovali je opremanje Etno kuće u Grebencu. Zahvaljujući lokalnoj samoupravi opštine Bela Crkva dobili smo prostorije na korišćenje i finansijska sredstva za uređenje same postavke. Potrudile smo se da zadržimo autentični izgled kuće i da dočaramo duh prošlih vremena. Uz veliku pomoć meštana Grebenca uspele smo da sakupimo etnološki materijal i da napravimo ovu postavku koja oslikava nekadašnja domaćinstva u Grebencu. Ovo je jedna banatska kuća sa dnevnom sobom, kuhinjom, spavaćom sobom i ostavom. Predmete za etno postavku dobile smo od meštana Grebenca i uz pomoć starijih žena i njihovih saveta rasporedile smo namešaj i ostale predmete, kako bi se dočarao duh prošlosti i sačuvao za buduće generacije”, kaže Aleksandra Popa, predsednica udruženje „Grebenački miraz“.

Etno postavka u Grebencu podstakla je i druga seoska udruženja žena u prikupljanju etnološkog materijala i stvaranju specifične postavke i u njihovom selima.

 

Članice Udruženja žena “Grebenački miraz” aktivan su činilac društvenog života u lokalnoj zajednici i šire. Prezentuju kulturu i tradiciju prostora na kome živimo i rumunske zajednice na mnogim manifestacijama, a za svoj rad dobile su brojna priznanja.

 

 

Našu sagovornicu pitamo koja je to manifestacija po kojoj se ovo udruženje žena prepoznaje?

 

“U cilju promocije našeg rada i Etno kuće, svake godine, u julu, organizujemo manifestaciju pod nazivom „Narodna nošnja – identitet jednog naroda“. Na ovoj manifestaciji, pored udruženja iz opštine Bela Crkva, učestvuju i udruženja iz celog južnobanatskog regiona. Кako je manifestacija u toku letnje sezone dolaze i turisti i gosti, tako da njome doprinosimo raznovrsnijoj turističkoj ponudi naše opštine, obogaćujemo sadržaje tokom turističke sezone i pozicioniramo naseljeno mesto Grebenac na turističkoj mapi Srbije”, ističe Aleksandra Popa, predsednica „Grebenačkog miraza“.

 

Decenijama unazad, u vreme takozvanih „belih poklada“ Grebenčani spremaju fašanke, po ugledu na karnevale koji su organizovani u Beloj Crkvi od 1828. a naročito od 1911. godine. pa do Drugog svetskog rata. U sve to upleteni su i prastari paganski običaji vezani za kraj zime i dolazak proleća.

 

Ono što odlikuje ovu manifestaciju jeste činjenica da u organizaciji učestvuje celo selo, svi se raduju, počev od mališana, pa sve do onih starijih, koji tradiciju prenose na mlađe generacije.

 

Udruženje žena „Grebenački miraz“ tradicionalno organizuje izložbu na kojoj predstavlja svoje ručne radove i slatke đakonije.

 

„Ponoviću ono što sam više puta rekla – Grebenac živi za „Fašanke“. Naše udruženje ima izložbu ručnih radova i predmeta koji su deo rumunske narodne tradicije, kao i specijalitete koji su specifični za rumunsku kuhinju“, rekla je predsednica udruženja Aleksandra Popa.

 

Uz podršku lokalne samouprave i opštine Bela Crkva Udruženje žena „Dan i noć“ iz Vračev Gaja 2022. godine oživelo je stari običaj „kumačanje“ ili „drugaričenje“.

 

„Kumačenje“ (foto: T.G.)

Običaj „kumačanje“ obeležava se na Mali Uskrs ili Pobusani ponedeljak a bez dece ovaj praznik ne može da protekne.

 

Po tradiciji deca se sa roditeljima okupe ili u blizini reke, potoka, bunara ili u centru svog mesta. Članice udruženja žena „Dan i noć“ pripremile su prelepe venčiće od vrbe, a sam običaj se odvijao tako što neko od starijih drži venčić, dok se deca tri puta poljube kroz njega, a nakon svakog poljupca okrenu se tri puta oko sebe. Nakon toga kroz venac razmene šarena jaja.Kaže se da ovako sklopljena drugarstva ostaju za ceo život. Još je jedna simbolika ovog rituala, naime stvara se neraskidiva veza sa prirodom.

 

Sledeći primer žena iz Vračev Gaja i ostala seoska udruženja žena počela su da obeležavaju ovaj običaj tako da je ove godine “Kumačenje” zaživelo u Jasenovu, Kusiću, Crvenoj Crkvi i Banatskoj Palanci.

 

Tekst i fotografije: T. Gojković

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta koji sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Autor: V.A.
Podeli:

Pročitajte još i...

Da li želiš da budeš u toku sa informacijama u vezi poljoprivrede?

Čitaj redovno
"Vojvođanski agrar"